O, vjernici! Propisuje vam se post kao što je propisan i onima prije vas, da biste bogobojazni bili. (El-Bekare, 183)
Svi
ibadeti u islamu imaju svoj cilj i svoju svrhu, bez obzira da li nam je
ona poznata ili nije. Kao što Uzvišeni Allah ništa nije stvorio bez
svrhe, isto tako, On ništa nije propisao bez svrhe. Svaki propisani
ibadet u islamu ima najmanje dvije funkcije: prva je regulisanje našega
odnosa ili duga prema Uzvišenom Allahu, a druga je unaprjeđenje ili
poboljšanje naših međusobnih odnosa. Naravno, Uzvišenom Allahu nije
potreban naš ibadet - ibadet je potreban isključivo nama samima.
Poznato
nam je da se neki ibadeti u islamu ne mogu obaviti...
samostalno već isključivo zajednički, džematile, kao što je npr. klanjanje džume ili bajram-namaza. Obavljenjem ovih ibadeta muslimani, pored regulisanja ličnog duga prema Allahu, dž.š., jačaju svoje bratske veze, snaže međusobnu ljubav i manifestiraju potrebno zajedništvo u vjeri i životu.
samostalno već isključivo zajednički, džematile, kao što je npr. klanjanje džume ili bajram-namaza. Obavljenjem ovih ibadeta muslimani, pored regulisanja ličnog duga prema Allahu, dž.š., jačaju svoje bratske veze, snaže međusobnu ljubav i manifestiraju potrebno zajedništvo u vjeri i životu.
On,
Uzvišeni, stvorio je život i smrti i propisao nam ibadete kako bi nas
iskušao ko će od nas biti bolji. Jedan od temeljnih ibadeta koji nas
čini boljima u svakom pogledu jeste - post.
Svrha
ili cilj ibadeta posta u islamu naznačen je u ajetu u kojem se post
propisuje kao obavezna dužnost. A taj cilj jeste: لَعَلَّكُمْ تَتَّقُونَ
/ da biste bogobojazni bili.
Poznati
mufessir i šehid Sejjid Qutb kada tumači ovaj ajet u svome tefsiru
veli: ''Na taj način ukazuje se veliki cilj posta. To je bogobojaznost.
Bogobojaznost koja se budi u srcima ljudi dok izvršavaju ovu obavezu,
predajući se Allahu u želji da ostvare Njegovo zadovoljstvo.
Bogobojaznost čuva srca ljudi da ne pokvare post čak ni smijehom u
mislima. Oni kojima se Kur'an obraća znaju šta znači bogobojaznost kod
Allaha, znaju težinu bogobojaznosti. Bogobojaznost je cilj kome teže
duše vjernika. Ovaj post je upravo i put koji vodi ka bogobojaznosti.
Tekst Kur'ana uzdiše smisao bogobojaznosti pred očima vjernika, ukazuje
na cilj i svjetlo do čega čovjek doseže putem posta'' (U okrilju
Kur'ana, I, 81-82).
Sama
arapska riječi za post - sawm u sebi nosi dva značenja: značenje
sustezanja i značenje odricanja. Značenje sustezanje ogleda se u tome
što se čovjek tokom posta susteže od jela, pića, spolnog općenja i
drugih uživanja za kojima čezne ljudska duša. A značenje odricanja
počiva u tome da se tokom posta odreknemo griješnih misli, pogleda,
govora i drugih djela koja nam kvare čistotu našega posta. Nemojmo
misliti da se post sastoji samo od suzdržavanja od jela, pića i spolnog
uživanja, jer potpuni post podrazumijeva suzdržavanje i odricanje svih
tjelesnih organa od onoga što je nevaljalo i griješno.
Dakle,
post je najbolje sredstvo da savladamo sami sebe, da kontrolišemo svoje
strasti, a to je zaista nešto veliko. Davno je rečeno da je najveći
junak onaj koji savlada samoga sebe. Muhammed, a.s., je rekao da je
borba u savladavanju samoga sebe mnogo teža nego borba u ratu protiv
neprijatelja. Najteže je sebe savladati i ukrotiti svoje strasti.
Zato
je ramazanski post jedinstvena škola popravljanja i obnavljanja
moralnih kvaliteta u kojoj se učimo kako obuzdati i pobijediti svoje
strasti, pa i one koje su nam inače dozvoljene. Upravo se tu krije
velika mudrost propisa posta: Onaj ko je u stanju da ostavi ono što mu
je halal ili dozvoljeno, on će onda biti jači i spremniji da ostavi ono
što mu je haram ili zabranjeno.
Čuveni
učenjak Rešid Rida (Tefsiru'l-menar, II, 145) kada tumači riječi
le'allekum tetteqūn / da biste bogobojazni bili kaže da upravo iz ovih
riječi saznajemo razlog propisivanja posta i objašnjenje njegove najveće
koristi i najviše mudrosti. Naime, post priprema postača za
bogobojaznost prema Allahu, dž.š., tako što postač ostavlja svoje
dozvoljene i prirodne strasti potčinjavajući se naredbi Uzvišenoga
Allaha i nadajući se Njegovoj nagradi. Time on odgaja sebe da ostavi i
zabranjene stvari te da bude strpljiv u njihovu nečinjenju. Stoga je
Allahov Poslanik, s.a., rekao: الصِّيَامُ نِصْفُ الصَّبْرِ - Post je
pola strpljivosti (Ibn Madže, Sunen, I, 555).
Početna
forma ajeta o postu: O, vjernici! sugeriše da je ono što će uslijediti
upućeno vjernicima koji se nadaju Allahovoj nagradi i koji se boje
Njegove kazne. Također ta forma obraćanja ukazuje na to da je poziv
upućen onima koji žele da postanu bliski svome Gospodaru i koji vole
svoga Gospodara, pa je Uzvišeni Allah htio da ih odlikuje nečim što je
blisko i slično onima koji su Njemu najbliži, a to su meleci, koji ne
jedu, ne piju i stalno su u pokornosti Njemu, i da ih, istovremeno,
odvoji od onih koji ne vjeruju u Ahiret, ne nadaju se susretu sa Njime i
ne boje se Njegove kazne. Stanje takvih Uzvišeni je usporedio sa
stanjem stoke: وَالَّذِينَ كَفَرُوا يَتَمَتَّعُونَ وَيَأْكُلُونَ كَمَا
تَأْكُلُ الْأَنْعَامُ وَالنَّارُ مَثْوًى لَّهُمْ - A oni koji ne
vjeruju, oni se naslađuju i žderu baš kao što stoka ždere! A Vatra je
njihovo stanište! (Muhammed, 12), dok je vjernicima poručio: يِا
أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُواْ إَن تَتَّقُواْ اللّهَ يَجْعَلْ لَّكُمْ
فُرْقَانًا - O, vjernici, ako se vi Allaha budete bojali, On će vam
sposobnost razlučivanja Istine od neistine podariti. (El-Enfal, 29)
Imam-i Gazali u svom velikom kitabu tajnu posta objašnjava na slijedeći način:
''...Cilj posta je ukrašavanje jednom od osobina Uzvišenoga Allaha, tj. osobinom samedijjeta ('Samodostatnosti'), i slijeđenje meleka u u obuzdavanju strasti, koliko je to moguće, jer su meleci bezgriješni. Čovjek se nalazi na stepenu iznad životinje jer posjeduje svojstvo razuma koji prosvjetljava put slamanja strasti, a na stupnju ispod meleka, jer ga strasti obuzimaju, i on se bori protiv njih. Kad god osoba utone, preda se strastima, padne u svijet najnižih bića i približi se položaju životinja. A kad god potčini strasti, izdigne se u viši svijet, svijet 'ilijjūna, stupanj meleka. Meleci su bliski Allahu, dž.š., pa ko ih slijedi i okiti se njihovim svojstvima bit će blizak dragome Bogu, poput meleka'' (Ihja' 'ulumi'd-din, II, 99-100).
''...Cilj posta je ukrašavanje jednom od osobina Uzvišenoga Allaha, tj. osobinom samedijjeta ('Samodostatnosti'), i slijeđenje meleka u u obuzdavanju strasti, koliko je to moguće, jer su meleci bezgriješni. Čovjek se nalazi na stepenu iznad životinje jer posjeduje svojstvo razuma koji prosvjetljava put slamanja strasti, a na stupnju ispod meleka, jer ga strasti obuzimaju, i on se bori protiv njih. Kad god osoba utone, preda se strastima, padne u svijet najnižih bića i približi se položaju životinja. A kad god potčini strasti, izdigne se u viši svijet, svijet 'ilijjūna, stupanj meleka. Meleci su bliski Allahu, dž.š., pa ko ih slijedi i okiti se njihovim svojstvima bit će blizak dragome Bogu, poput meleka'' (Ihja' 'ulumi'd-din, II, 99-100).
Pored
svog primarnog cilja - bogobojaznosti, kojeg uvijek i prije svega
trebamo imati na umu, ramazanski post ima i druge svoje ciljeve, npr.
socijalni, zdravstveni, ali i mnoge druge fizičke i psihičke koristi, o
čemu bi se moglo naširoko govoriti. Ovdje ćemo se zakratko osvrnuti samo
na socijalni i zdravstveni aspekt posta.
Postom
čovjek najbolje spoznaje nevolju koja pogađa siromaha u pogledu gladi i
neimaštine te mu ta spoznaja pobuđuje osjećaj saosjećanja i samilosti
prema siromašnima. ''Post podsjeća čovjeka na gladne stomake siromaha'',
veli jedan muslimanski učenjak. Isto tako, postom se spoznaje veličina
islamske jednakosti, jer i siromah i bogataš, pismen i nepismen, bijeli i
crni, poste u jednom mjesecu i iftare se u istom vremenu. Dakle, post
nas na znakovit način podsjeća na jednakost ljudi pred Uzvišenim Allahom
i u nama budi osjećaj najvećeg humanizma kojeg samo vjera može
podariti.
Zato je u nekim hadisima mjesec ramazan nazvan ''mjesecom saosjećanja sa drugima''.
Danas
je svakome poznato da post pozitivno utječe na ljudsko zdravlje. Nalazi
medicinskih stručnjaci to i potvrđuju. Nas muslimane tome je podučio
najveći učitelj čovječanstva, naš Poslanik, s.a., koji je rekao:
''Postite bit ćete zdravi.'' (Taberani, Ewsat, VIII, 174) Otuda post ne
samo da ozdravljuje naše duše već i naša tijela. Poznati imam Ibn Qajjim
ovako objašnjava utjecaj posta na ljudsko zdravlje:
''Post
na zadivljujući način utječe na čuvanje tijela i unutarnje snage. Post
štiti od pokvarenosti koje uzrokuju nevaljale materije, koje u slučaju
da prevladaju u organizmu loše utječu na njega. On pogoduje uklanjanju
loših materija koje narušavaju zdravlje. Post čuva zdravlje srca i
drugih organa vraćajući mu ono što mu je oduzela požuda. To je jedan od
najboljih načina da se bude bogobojazan (Zadu'l-me'ad, II, 29).
Dobro
je znati ove kao i druge aspekte posta, ali najveća mudrost i
vrijednost posta, prije i poslije svega, jeste da nas post čini
bogobojaznijima te zato i postimo. Nikada ne zaboravimo da je post jedan
od temelja ibadeta i ključ za djela koja nas približavaju našem
Stvoritelju.
Svemogući Allahu, približi nas okrilju Svoje neizmjerne dobrote i milosti u danima posta blagoslovljenog mjeseca ramazana!
Nema komentara:
Objavi komentar