Rekao da je Allahov Poslanik, saws,: "Dirhem (srebrnjak) od
kamate kojim će se čovjek okoristiti znajući da je od kamate, kod Allaha
je gori (po veličini grijeha) od trideset i šest činjenja zinaluka
(bluda)." (Hadis bilježi Ahmed 5/225 i Taberani a Alabani ga je
ocijenio vjerodostojnim u Es-Sahiha br. 1033 i Sahihul-Džami'a br.
3375).
Pise: prof. Amir Durmic
Iskreni vjernici su čvrsto ubijeđeni, da Njihov Stvoritelj najbolje zna
šta je za njih dobro a šta loše, pa se zato u domenu svojih mogućnosti
trude da učine ono što im je On naredio, kao što se i maksimalno zalažu
da se klone onoga što je On zabranio.
Pored ogromnog broja grijeha koji su se danas po Zemlji proširili, malo
koji grijeh takvom snagom i tempom razara i uništava pojedinca, porodicu
i cijelo društvo, kao što je to kamata u bilo kojem svom obliku.
UPUTSTVO I UPOZORENJE VJERNICIMA
Rekao je Uzvišeni Allah u Svojoj časnoj Knjizi: ''Oni koji se kamatom
bave dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan
izbezumio, zato što su govorili: "Kamata je isto što i trgovina." A
Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu… Allah uništava kamatu a
unapređuje milosrđa…(El-Bekare, 275)
Citirani ajeti su svakom vjerniku jasno uputstvo a ujedno i upozorenje,
da se od kamate drži što dalje, jer u suprotnom ulazi u otvoreni rat sa
Allahom i Njegovim Poslanikom: ''O vjernici, bojte se Allaha i od
ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici. Ako to ne učinite,
eto vam onda nek znate, rata od Allaha i Poslanika Njegova…''(El-Bekare,
278)
Hadisi koji govore o zabrani kamate i veličini grijeha koje sa sobom
nosi, još su jasniji, i po prijetnji još žešći. U hadisu kojeg bilježi
Imam Muslim u svome Sahihu (br. 1598) a prenosi ga Ebu Hurejre r.a.,
Allahov Poslanik s.a.v.s je prokleo onoga ko uzima kamatu i onoga ko je
daje, onoga ko je svjedoči i onoga ko je bilježi. U drugom hadisu
Poslanik s.a.v.s. je rekao da je dirhem (srebrnjak) od kamate kojim će
se čovjek okoristiti znajući da je od kamate, kod Allaha gori (po
veličini grijeha) od trideset i šest činjenja zinaluka (bluda). (Hadis
bilježi Ahmed 5/225 i Taberani a Alabani ga je ocijenio vjerodostojnim u
Es-Sahiha br. 1033 i Sahihul-Džami'a br. 3375).
ZAŠTO TOLIKI GRIJEH?
Nakon što čuju ove šerijatske tekstove koji govore o žestini kazne za
one koji se bave kamatom, mnogi, u vjerske propise slabo upućeni
muslimani, s nevjericom odmahuju glavom, jer im se čini kako je to ipak
malo previše, pogotovo u vremenu u kojem živimo, a u kojem je kamata
postala sastavni dio ''modernog života'' i ''savremenog poslovanja''.
Međutim, svi oni koji su imali iskustva sa kamatom, nakon što su
zanemarili zabranu i upozorenje koje im je došlo od njihovog Gospodara i
od Njegovog Poslanika s.a.v.s., u većini slučajeva su prošli kroz
velike patnje, sramotu i poniženja, doživjeli duševne, a često i fizičke
boli, a dosta je onih koji su nakon svog gorkog iskustva s kamatom
došli ''tobe'', zaklinjući se ''nikad više''.
Svi ljudi teže ka lagodnom i prijatnom životu, a dunjalučke potrebe
poput stana, dobrog automobila, kvalitetnog namještaja, čestih odlazaka
na odmore i slično, nisu uvijek lako ostvarive, jer nakupiti ''keš'' za
sve to nije baš lahko. Ali tu je izlaz, jer ljubazne banke nude
''povoljne'' kredite da se ostvare sve životne želje, ''jer oni su tu
zbog nas''.
Umjesto da budu zadovoljni onim što su stekli na halal način, te da
strpljivo čekaju neka bolja vremena kada će dozvoljenim sredstvima doći
do nekih materijalnih stvari koje su im trenutno nedostupne, mnogi ljudi
se okreću prema brzom rješenju, podižući manje ili veće kamatne
kredite, često uopće ne razmišljajući o mogućnosti i načinu na koje će
ih vratiti. Najveći broj ljudi samo uzme formular te ga popuni, uopće ne
čitajući šta u njemu piše, a ko će ga i čitati, kada je veličine
podebljeg časopisa, a ni solidan ekonomista ne razumije baš najbolje sva
''prava i obaveze'' koje su vrlo vješto upakovane u formular. Bitno je
doći do novca, a na koji način će ga vraćati, o tome će misliti sutra.
Treba li napomenuti da se najveći broj takvih kredita podiže samo zbog
prelaska sa dobrog na bolje? (sa solidnog automobila na novi, za
preuređenje stana ili kuće koji su još uvijek u dobrom stanju itd.)
Nakon podizanja kredita, za većinu ljudi počinju noćne more. Sam osjećaj
da će u narednih deset, dvadeset ili trideset godina stalno biti dužan,
te da se taj dug prvih godina samo povećava jer će vraćeni iznos često
puta preći glavnicu za duplo ili čak i više, kod većine ljudi stvara
stalni psihički pritisak, frustracije i depresiju, što opet uzrokuje
nervozu, nesanicu, loše ponašanje prema porodici i drugima. Ovako je pod
uvjetom da sve ide ''po planu'', te da je kamatni kredit podignut kod
legalne banke i da se isti uredno vraća.
Ali pravi Pakao prolaze one osobe koje se odazovu uslugama nelegalnih
lihvara koji operiraju u svim velikim gradovima. Skoro svakodnevno,
mediji objavljuju potresne priče o naivnim ljudima koji su uzeli zajmove
od ovih kriminalaca, te im je od tada život postao ludnica. Kamate
rastu svakodnevno, pa često ljudi godinama ''vraćaju'' pozajmljeni novac
i nakon što je vraćen deseterostruko ili dvadeseterostruko više od
pozajmljenog iznosa. Svako kašnjenje sa ratom kažnjava se batinama,
prijetnjama i raznim vrstama pritisaka, pa se određeni broj ljudi
odlučuje za bježanje od kuće ili čak i suicid, stvarajući na takav način
probleme svojoj porodici, policiji, zdravstvu, i na kraju krajeva,
čitavom društvu.
Kada se ovome nadoda i činjenica da su mnogi fini i pošteni ljudi
''navučeni na tanak led'' kada su svojim prijateljima, poznanicima ili
rodbini pristali da budu žiranti, pa su nakon kratkog vremena oni morali
odvajati od svojih plaća kako bi podmirili kredit bezobraznog i
bezobzirnog (ne)prijatelja, te je to bio razlog mnogim prekidima
rodbinskih i prijateljskih veza a ponekad dovodilo i do fizičkih
obračuna, onda je potpuno jasno da kamata sa svojim lošim posljedicama
jednostavno zalazi u sve pore ljudskog društva i da ga razarački
uništava.
Nakon što se kvalitetno analizira sva šteta koju kamata nosi sa sobom,
svaka razborita osoba će u potpunosti, čak i logički, shvatiti Allahovu
veliku mudrost u zabrani kamate i toliku ''rigoroznost'' kada je u
pitanju njena osuda od strane Šerijata.
MOŽE LI SE IZBJEĆI KAMATA?
Rekao je Poslanik s.a.v.s. u jednoj predaji koju bilježi Imam Ahmed u
svome Musnedu, a prenosi Ebu Hurejre r.a., da će doći vrijeme kada neće
ostati niko a da se neće hraniti kamatom, a onaj ko je ne bude jeo,
zasuće ga ''kamatna prašina''. (Ahmed, 2/494, Ebu Davud br. 3331, Nesai
7/243, Ibn Madže br. 2278. Vidjeti: Daiful-Džami'a br. 4864, Daifu Ibn
Madže br. 497 , Daifu Tergib vet-terhib br. 1167)
Ova predaja, iako je (uzimajući u obzir lanac prenosilaca) slaba, njeno
značenje je sigurno ispravno, a ona u sebi nosi i jednu od mnogobrojnih
mu'džiza Muhammeda s.a.v.s., jer je rekao nešto što je u njegovo vrijeme
bilo nezamislivo, a danas se u potpunosti ostvarilo. Najveći broj
ljudi, ako ne i svi, htjeli to ili ne, imaju određenog dodira s kamatom,
i to nikako ne mogu izbjeći. Primjera radi, čovjek koji radi posao koji
je u potpunosti halal-dozvoljen, najčešće je primoran da svoju zarađenu
plaću podiže u nekoj od banki koje isključivo rade s kamatom.
Isti je slučaj i sa privatnicima koji redovno i uredno, najveći broj
svojih prihoda moraju uplatiti u banku koja opet raspolaže tim novcem i
miješa ga s onim koji je ostvaren od kamate. Danas je skoro prijeka
potreba (darura) imati otvoren privatni žiro račun u kamatnoj banci,
kako bi se preuzela zarađena plaća, ostvario lakši transfer i čuvanje
novca, a svako ''lijeganje na račun'' novog iznosa, obavezno povlači za
sobom uračunavanje kamate pa makar novac ''ležao'' na računu i vrlo
kratak period. Ipak, muslimani koji se maksimalno budu klonili kamate,
pred Allahom neće snositi nikakav grijeh radi ''kamatne prašine'' kojom
smo svi izloženi jer: ''Allah nikoga ne opterećuje preko mogućnosti
njegovih…'' (El-Bekare, 286)
IMA LI ALTERNATIVE?
Šta onda da rade muslimani koji čine veliki procent savremenog društva, u
kome se podizanje kamatnih kredita i bavljenje kamatom smatra sasvim
normalnom pojavom? Na koji način da odole izazovima vremena u kojem žive
i da ostanu po strani svakog vida kamate i kamatnog poslovanja?
Kao i u svemu, i po ovom pitanju muslimani su otišli u dvije krajnosti.
Jedna skupina zagovara (i u djelo sprovodi) otvaranje banki, sa
prefiksom ''islamska'', a koja će u svome širokom asortimanu usluga
imati i neke vidove kamatnog poslovanja, koje oni ipak ne nazivaju
kamatom, već višku kojeg uzimaju na posuđeni novčani iznos daju
različita imena, izbjegavajući da ga nazovu kamatom. Iste ove banke,
ukoliko im se od strane klijenta, bio on pojedinac ili registrirana
firma, ponudi šerijatski potpuno ispravan projekt u kojem bi banka
recimo bila investitor, a klijent izvođač određenih radova ili partner s
kojim bi se kasnije zarada dijelila po dogovorenom procentu, oni
uljudno odgovaraju kako takav način poslovanja nemaju u servisu usluga.
Međutim, ljubazno će vam ponuditi kredit koji ćete vratiti uz određeni
postotak više od ponuđene sume (koji je često veći od onog u kamatnim
bankama!), samo što će vam reći da to nije kamata već nešto drugo.
Princip je isti, ostalo su nijanse.
Sa druge strane imamo muslimane koji preporučuju samo sabur u ovom
vremenu ne pokazujući ni najmanju želju da pokrenu bilo kakve šerijatski
dozvoljene projekte koji će barem donekle pomoći onim muslimanima
kojima su materijalna sredstva itekako potrebna, i na takav način
ublažiti realnu potrebu za zajmodavcima. Ovakvi svojom pasivnošću samo
koče napredak muslimana na polju islamske ekonomije, te zanemaruju
ogromni umni i materijalni potencijal koji leži u islamskom ummetu.
Rješenje uz Allahovu pomoć, između ostalog može biti u slijedećem:
Sa jedne strane širiti svijest o zabrani i štetnosti kamate, a sa druge
strane govoriti o velikoj nagradi koja očekuje one koji pozajme novac
drugim muslimanima, želeći time isključivo dobročinstvo kao i nagradu od
Allaha Uzvišenog. Rekao je Poslanik s.a.v.s. u hadisu kojeg prenosi
Abdullah b. Mes'ud r.a.:
''Ukoliko musliman drugom muslimanu dva puta dadne pozajmicu, računa mu
se kao da mu je jednom (isti iznos) dao kao sadaku''. (Ibn Madže
br.2430 sa dobrim lancem prenosilaca kako kaže šejh Albani r.h. Vidjeti:
Irvaul-galil br. 1389).
Pored toga, svaka šira porodica, pripadnici nekog kolektiva, udruženja
ili zajednice, u stanju su da oforme svoju malu internu ''banku'', koja
bi isključivo imala za cilj štednju i ulaganje novca od strane svakog
člana, a taj novac bi služio za kratkoročno ili dugoročno pozajmljivanje
onima koji su potrebni. Ovakvi i slični projekti, iako mali i skromni,
mogu uz Allahovu pomoć, polučiti ogromne rezultate na polju međusobne
pomoći, a ujedno biti i svojevrsna proba i uvod za otvaranje islamskih
banki u pravom smislu riječi, koje će se bazirati isključivo na
islamskim principima pozajmljivanja i poslovanja.
Na kraju, trebamo biti svjesni i činjenice, da kada god musliman radi
Allaha zaobiđe neku nedozvoljenu stvar, On mu je zamijeni onim što je
bolje od toga. Poslanik s.a.v.s. se obratio jednom beduinu rekavši mu:
''Uistinu nećeš ništa radi Allaha ostaviti, a da ti Allah ono što si
ostavio neće zamijeniti nečim što je bolje i vrjednije od toga. (Ahmed,
br.22969, od Ebu Katade r.a. sa lancem prenosilaca koji odgovara
kriterijima imama Muslima, kako tvrdi šejh Albani r.h. Vidjeti:
Ed-Daife, 1/61-62).
Izbjegavajući kamatne kredite i kamatu uopće, čuvamo sebe i svoje
porodice od poniženja na ovom svijetu, kao i nesnosne kazne na ahiretu.
Budemo li se Allaha istinski bojali, On će nam rješenje za naše probleme
iznaći i opskrbiti nas odande odakle se i ne nadamo:
''Onaj ko se Allaha bude bojao, On će mu izlaz naći, i opskrbiće ga
odakle se i ne nada…'' (Talak, 2-3)
Molimo Uzvišenog Allaha da nas sačuva od svakog oblika kamate kao i
svakog drugog grijeha, da nam u ovim vremenima velikih iskušenja podari
strpljenje i ustrajnost na Istini, i da nas učini od onih koji Ga se
boje istinskom bogobojaznošću i umiru samo kao muslimani.
Nema komentara:
Objavi komentar