Imam Ahmed, rahimehullah, prenosi u svojoj zbirci hadis od Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, u kojem stoji:
"Doci ce vrijeme kada ce se ljudi baviti kamatom!" Rekose: "Zar ce se svi ljudi baviti kamatom, Allahov Poslanice?" Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, odgovori: "Oni koji se nece baviti kamatom, bice poprašeni njenom prašinom!"
Ovo je obavjestenje Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, koji ne govori po hiru svome: "On ne govori po hiru svome - to je samo objava koja mu se obznanjuje..." (Kur’an, LIII/3-4)
Ono o cemu nas je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi we sellem, obavijestio, vec se ostvarilo u modernom dobu ciji smo mi direktni svjedoci. Ko se ne bavi kamatom, onda je indirektno pogodjen njenim posljedicama. Kamata je postala iskusenje danasnjice.
Neki je cak smatraju nerazdvojnim dijelom "modernog drustva" i govore da samo "budale" danas ne uzimaju kamatu. Drugi su otisli malo dalje od toga pa smatraju da je kamata njihovo pravo i niko ne smije zabadati nos u to njihovo pravo.
Ima i takvih koji se predstavljaju kao islamski autoriteti i govore u ime islama (o kojem islamu oni govore to nam zaista nije jasno) pomazuci se kur’anskim ajetima zeleci dokazati da je kamata neminovni dio obicaja i tradicije danasnjeg drustva i zato je treba odobriti u granicama tih obicaja nazivajuci je imenima putem kojih zele iskriviti njen pravi smisao i tako prevariti ljude.
Oni zaboravljaju da je islam taj koji upravlja drustvom i da se obicaji i tradicije moraju usaglasiti sa islamskim sistemom, a da nikako ne moze biti obratno. Ako se ekonomski sistemi modernih drzava danas baziraju na kamatnom obrtaju, onda je vec doslo vrijeme da mi muslimani preuzmemo stvar u svoje ruke i pocnemo ulagati sve sto posjedujemo od nasih imansko-finansijskih mogucnosti kako bi bili u stanju uspostaviti novo islamsko drustveno uredjenje.
To bi drustveno uredjenje bilo bazirano na osnovama preuzetim iz nacela kur’anskih ajeta koji tretiraju temu o ekonomskom uredjenju, a isto tako i iz hadisa Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, i muslimani se toga moraju pridrzavati u svakom vremenu bez obzira na okolnosti koje ih okruzuju i situaciju u kojoj se nalaze, a i bez obzira na ekonomski prioritet nevjernickih zemalja.
Oni koji pomno prate zbivanja u svijetu ekonomije znaju da je kamata kataklizma modernog drustva. To je jedna finansijska institucija koja sa sobom izaziva veoma negativne posljedice u drustvu i treba joj se suprotstaviti svim snagama. Te negativne posljedice koje su rezultat kamatiziranja drustva, mogu se jasno vidjeti na licima i postupcima onih koji je koriste.
Kamatasi eksploatisu druge da bi na kraju izvukli korist od toga bez ikakvog ulaganja truda i napora ili, u najmanju ruku, bez ikakvog prisustva straha da ulozena imovina moze propasti. Primjera radi, kada neko posjeduje 100.000 americkih dolara, lahko mu je uloziti ih sa 5 % kamatne stope i na kraju godine ce dobiti iznos od oko 5.000 hiljada dolara a da nije ni prstom mrdnuo, a niti je bio izlozen mogucnosti bilo kakvog finansijskog kolapsa.
Krize kroz koje prolaze neke drzave u svijetu nisu nista drugo do rezultat pogubnog kamatnog obrtaja u drustvu. To je taj ekonomski sistem koji se bazira na kamatnom zlu gdje oni koji ulazu stalno dobijaju, a oni koji uzimaju kredite skoro stalno gube.
To bi zlo bilo prevazidjeno jedino ako ekonomski sistem drustva bude utemeljen na osnovama pomaganja izmedju investitora i onih koji uzimaju kredite (koji su zabranjeni islamom). To je pravednije i ispravnije i garantuje ekonomski prosperitet doticnog drustva.
ISLAMSKI STAV O KAMATI
Islam nije presutno odobrio neprirodnu ulogu kamate u upropascavanju i unistenju drustvenog sistema. Cak i prije Poslanikove, sallallahu alejhi we sellem, hidzre, jos za vrijeme njegovog boravka u Mekki, u sredini u kojoj su muslimani bili potlaceni Uzviseni Allah, objavljuje:
"A ono sta ste dali od kamate da bi porasla u imecima ljudi - pa nece porasti kod Allaha; a ono sta date od zekata zeleci lice Allahovo - pa ti takvi su oni koji umnogostrucuju." (Kur’an, XXX/39)
Ovaj nam ajet, bez sumnje, dovoljno govori o opasnosti kamate i o tome da je ona zabranjena (haram) u islamu. Nakon Poslanikove, sallallahu alejhi we sellem, hidzre u Medini, Allah, dzelle sanuhu, objavljuje:
"O vi koji vjerujete! Ne jedite kamatu dvostruku, mnogostruku (bezdusni zelenasi ne budite), i Allaha se bojte, jer cete tako postici sto zelite." (Kur’an, III/130)
Ovaj ajet predstavlja jasnu zabranu kamate u islamu. Neki ucenjaci su iz ovog ajeta shvatili da je mnogostruka kamata upravo ona koju pozajmljivac uslovljava pri vracanju duga onog koji je uzajmio. To tvrde bazirajuci se na oblike dzahilijjetskog zelenasenja gdje su pozajmljivaci udvostrucivali sumu datog duga do odredjenog perioda.
Na taj bi se nacin visak (kamata) duga udvostrucio i udvostruceni iznos bi bio u spomenutom visku a ne u osnovi duga jer je kamata nedozvoljeni visak a ne pozajmljeni dug. Allah, dzelle sanuhu, kaze:
"Oni koji jedu kamatu, nece stajati, izuzev kao sto stane onaj koga od dodira izbezumi sejtan. To zato sto oni kazu: "Zaista je trgovina kao kamata" - i dozvoljava Allah trgovinu, a zabranjuje kamatu. Pa onom kome dodje pouka od Gospodara njegovog te se sustegne, tad je njegovo ono sto je prethodno bilo, a stvar njegova je do Allaha; a oni koji to opet ucine - pa takvi ce biti stanovnici vatre, oni ce u njoj biti vjecno.
Unistava Allah kamatu, a unapredjuje sadake. A Allah ne voli nijednog nevjernika, grjesnika. Uistinu koji vjeruju i cine dobra djela i obavljaju namaz i daju zekat, imace oni nagradu svoju kod Gospodara svog, i nece biti straha nad njima i nece oni zazaliti.
O koji vjerujete! Bojte se Allaha i ostavite sto je preostalo od kamate, ako ste vjernici. Ako ne ucinite, eto vam onda, nek znate, - rata od Allaha i Poslanika Njegova! A ako se pokajete, ostace vam glavnice imetaka vasih, necete nikoga ostetiti, niti cete osteceni biti. A ako je (duznik) u nevolji, onda pricekajte dok bude imao; a jos vam je bolje, nek znate, da dug poklonite." (Kur’an, II/275-280)
Ovo su jedni od zadnje objavljenih ajeta Poslaniku, sallallahu alejhi we sellem. Neki mufessiri smatraju da su objavljeni na tri mjeseca prije Poslanikovog preseljenja na ahiret. U svojem oprostajnom govoru, u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, detaljno objasnio i utvrdio nacela islama, stoji: "Predislamska kamata je ponistena i vama pripadaju samo glavnice imetaka vasih, necete nikoga ostetiti, niti cete osteceni biti. Prvu kamatu koju odbacujem je kamata mog amidze Abbasa b. Abdulmuttaliba.Sva je odbacena."
Prethodni ajeti i hadis jasno govore o zabrani kamate i detaljno je objasnjeno da je kamata svaki visak na glavnicu covjekovog imetka. Ovi serijatski tekstovi jasno zabranjuju predislamsku kamata tj. kamatu uopce, bez obzira na njene oblike i forme.
Svaki visak na glavnicu covjekovog imetka je haram bez obzira na koji je nacin sklopljen dogovor vracanja duga izmedju pozajmljivaca i onog koji pozajmljuje. U prethodnim ajetima se spominje da su se nevjernici suprotstavili zabrani kamate govoreci da: "Zaista je trgovina kao kamata", jer su smatrali da je dobitak u kamati istovjetan sa dobitkom u trgovini gdje covjek zaradjuje novac kupovinom i prodajom svojih proizvoda, takodjer, kada svoj novac pozajmljuje nekom on od njega trazi naplacivanje usluge kroz pozajmljeni novac i samim tim ucestvuje u profitu onog kojem je pozajmio bez ikakvog truda i znojenja.
Uzviseni Allah je nevjernicima odgovorio: "...i dozvoljava Allah trgovinu, a zabranjuje kamatu..." Nevjernici su trebali odmah prihvatiti i shvatiti mudrost zabrane kamate, naprotiv, oni su se pobunili ne zeleci shvatiti da u trgovini ima dobitka ali i gubitka, a kamata sa sobom nosi samo dobitak bez ikakvih mogucnosti finansijskog kolapsa.
Ova vrsta kamate koju je Kur’an spomenuo poznata je kao kamata na pozajmljeni novac i to je ona vrsta predislamske kamate, a u fikhskoj terminologiji je poznata pod terminom riba en-nesie. Imam Ahmed, rahimehullah, je upitan o ovoj vrsti kamate pa je rekao: "To je kada duznik bude upitan: "Hoces li na vrijeme vratiti dug ili ces to ciniti u ratama s odredjenim procentom viska?" Pa ako nije u stanju da na vrijeme vrati dug, onda ce duznik zatraziti odlaganje roka za vracanje duga, a pozajmljivac ce zauzvrat potraziti procentualni novcani visak kao naknadu za cekanje vracanja duga." Neka ulema smatra da je ovo jedini oblik zelenasenja tj. kamate zbog rijeci Poslanika, sallallahu alejhi we sellem: "Nema kamate osim u en-nesie ." Ashabi Abdullah b. Abbas, Usame b. Zejd, Zejd b. Erkam i Ibn-Zubejr, radijellahu anhum, su istog misljenja.
Ova vrsta kamate je takodjer poznata i pod terminom er-riba el-dzelijj, a ostale vrste se nazivaju er-riba el-hafijj. Imam Ibn-Kajjim, rahimehullah, kaze: "Er-riba el-dzelijj je isto sto i er-riba en-nesie. To je ta dzahilijetska vrsta kamate kada duznik kasni sa vracanjem duga a pozajmljivac povecava vrijednost pozajmljenje svote koja ce nakon nekog vremena vrijednost od stotinu dinara pretvoriti u desetine hiljada dinara." (Ealamu el-muweki’in" tom 2 str.99)
Slicnu izjavu je dao i imam Ebu-Bekr el-Dzessas, rahimehullah, koji kaze: "Kamata kojom su se bavili predislamski Arapi je bila kredit od nekoliko dinara koji je trebao biti vracen nakon odredjenog perioda sa odredjenim viskom na glavnicu pozajmljene svote. Ovo je bila veoma rasirena vrsta kamate medju predislamskim Arapima." "Dzahilijjetska kamata je bila dugorocni kredit sa odredjenim preduslovima. Visak (kamata) je bila naknada za svako odlaganje blagovremenog vracanja kredita. Uzviseni Allah je ponistio i zabranio ovu vrstu zelenasenja te je rekao: "A ako se pokajete, ostace vam glavnice imetaka vasih..." " ...i ostavite sto je preostalo od kamate, ako ste vjernici." Serijatski tekstovi koje smo ovdje prenijeli jasno nas upucuju na dvije komponente u koje je nemoguce posumnjati, a to su:
- termin er-riba (kamata) ima svoje znacenje u jezickoj terminologiji i isti je termin bio poznat kod predislamskih Arapa koji su se bavili kamatom. Znacenje tog jezickog termina je procentualno povecavanje duga do roka isplacivanja istog. Kur’anom je ova vrsta kamate zabranjena. Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, je rekao da je to dzahilijjetska kamata i niko od ljudi, ucenjaci i neuki, ne smiju zagovarati teoriju o dvojnom znacenju termina er-riba (kamata) jer je znacenje ovog termina itekako potvrdjeno u jezickoj terminologiji, a prije svega Kur’an je potvrdio znacenje ovog termina ajetom: "A ako se pokajete, ostace vam glavnice imetaka vasih..."
- Koncenzus (idzma’a) medju ulemom je da svaki procentualni dodatak, koji se uslovljava prije vracanja duga, na pozajmljenu svotu predstavlja er-riba (kamatu). Ko porice ovu cinjenicu ili raspravlja oko nje, taj je porekao jednu potvrdjenu komponentu islama. Takodjer postoji jos jedna vrsta kamate koja je spomenuta u sunnetu i poznata je kao kupoprodajna kamata. Osnova ove vrste kamate nije dug vec se njena osnova nalazi u samom kupoprodajnom dogovoru koji je serijatski neispravna. Primjer toga je hadis Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, u kojem stoji: "Zlato za zlato, srebro za srebro, zito za zito, jecam za jecam, so za so, sve treba biti ravno suprotnom, i treba biti ruka na ruku (da se razmijenjena roba odmah isplati bez odlaganja i to na mjestu dogovora). Ko tome doda visak ili trazi visak, upao je u kamatu i onaj koji daje i onaj koji uzima." (Prenosi Muslim) Radi pojasnjenja ovog hadisa navescemo slijedeci primjer covjeka koji posjeduje kilogram zlata od osamnaest karata kojeg ne smije prodavati po cijeni od dva kilograma zlata od cetrnaest karata. Znaci, ako su u pitanju proizvodi iste prirode, onda je zabranjeno vrijednovati ih zbog njihovih razlicitih karakteristika. Prenosi se da je jedan covjek rekao Poslaniku, sallallahu alejhi we sellem, kako posjeduje nekvalitetne hurme koje je zelio zamjeniti za bolje, ali, niko mu nije htio dati bez viska kojeg bi on dao kao naknadu za kvalitetnije hurme koje ce dobiti. Tada mu Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rece: "Prodaj svoje hurme i zaradjenim novcem kupi bolje." Ovo je govor Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, koji nam dovoljno govori o zabrani ove vrste razmjene tj. kamate posebno kada je jelo u pitanju. Iz ovoga se mogu izvuci slijedeci korisni zakljucci: - zabrana monopola s bilo kojom vrstom hrane i omogucavanje kupovine hrane onome koji je ne posjeduje; - postizanje jednakih mjerila radi balansiranja vrijednosti stvari. Novcano posredovanje u kupoprodaji omogucava ravnopravnu razmjenu u kojoj nema kamate; - unapredjivanje trgovine i uspjesan plasman proizvoda na trzistu.
STAV ISLAMA O PRODAJAMA BEJ’U ILEL-EDZELI, BEJ’U ET-TEWERRUK, I BEJ’U BIL-’INE
U jezickoj terminologiji izraz prodaja znaci, razmjena. Termin kupoprodaja je zajednicki naziv za cijelu operaciju trgovinske razmjene. U serijatskoj terminologiji prodaja (bej’a) znaci medjusobno razmjena imetka na obostrano zadovoljstvo prodavaca i kupca, a imetak je sve ono sto se nalazi u covjekovom posjedu i cime se on koristi. Inace, prodaja je dozvoljena Kur’anom, sunnetom i koncenzusom islamske uleme. Uzviseni Allah kaze: "...i dozvoljava Allah trgovinu, a zabranjuje kamatu..." (Kur’an, II/275) Poslaniik, alejhis-selam, kaze: "Najbolja zarada covjeka je ona koju je svojom rukom zaradio, a i svaka postena prodaja." (Fikhus-sunne tom 3 str.127) Postena prodaja je ona u kojoj prodavaoc ne vara kupce lazno prikazujuci svoju robu koja ne vrijedi onoliko koliko je on cijeni ili jednostavno podvali ljudima truhlo ili nekvalitetno. Kupoprodaja je bila itekako poznata u vrijeme prvih muslimana i oni su je praktikovali, medjutim, oni su postavili uslove da oni koji se bave trgovinom trebaju poznavati propise koji su vezani za nju tj. kada je trgovina ispravna a kada ne, kada je u okvirima halal, a kada je u okvirima harama (kamate). Omer, radijellahu anhu, je obicavao hodati pijacom Medine gdje je na sav glas govorio: "Neka na nasoj pijaci ne prodaju oni koji ne poznaju propise kupoprodaje, a ko prodaje a ne poznaje propise, taj jede kamatu, htio to ili ne! " Allah, dzelle sanuhu, je dozvolio trgovinu koja treba predstavljati put ka obostranoj zaradi i zadovoljstvu u trgovinskoj razmjeni, a nikako nije propisao da se u kupoprodaji uzima od ljudi nekakav visak (kamata) koji predstavlja obicnu pljacku onog dobra kojeg posjeduje onaj koji pozajmljuje ili kupuje na rate. Da bi nam se pojasnila slika o kamati i o vrstama prodaja o kojima zelimo ovdje govoriti, postavicemo sami sebi jedno pitanje a to je, kakav je stav islama po pitanju prodaje jedne vrece secera koja kosta 100 DM, a mi cemo je prodati za 150 DM imajuci u obziru da cemo isplatu te vrece odloziti do odredjenog roka? Mi na ovo pitanje odgovoramo da je to dozvoljena vrsta trgovine jer se trgovinska razmjena u kojoj egzistira direktna novcana isplata ne tretira kao trgovina u kojoj se uslovljava isplacivanje viska nakon odredjenog roka. Ova je vrsta trgovine bila poznata kod prvih muslimana i niko je nije porekao ili opovrgao njenu ispravnost. Neki ucenjaci smatraju da je i ova vrsta trgovine zabranjena, ali, nemaju valjanih dokaza za tu njihovu tvrdnju. Osim toga, da je ova vrsta trgovine dozvoljena dovoljno govori i sam postupak prodavaca koji je prihvatio isplatu do odredjenog roka jer ce se na taj nacin on vise okoristiti, a istovremeno je i kupac zadovoljan isplatom tog viska koji nije u stanju da odmah u navcanim sredstvima isplati potrebnu sumu koja se od njega trazi. Kada je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, Amra b. el-Asa postavio za zapovjednika islamske vojske i posto je situacija zahtjevala brze pripreme, Poslanik je kupovao jednu kamilu za dvije koje je otplacivao nakon odredjenog roka. Ova vrsta kupoprodaje je dozvoljena i potpada pod opcenitost rijeci Uzvisenog: "O vjernici, zapisite kada jedan od drugog pozajmljujete do odredjenog roka..." (Kur’an, II/282) Medjutim, ako covjek kupuje doticni proizvod, ne radi svoje licne potrebe vec da bi ga prodao po skupljoj cijeni kako bi se okoristio novcanom vrijednoscu proizvoda a ne samim proizvodom, onda se ta vrsta kupoprodaje naziva beju’ et-tewerruk. Ulema se razisla po pitanju ove vrste trgovine tako da neki smatraju da je ona zabranjena, neki smatraju da je ona samo pokudjena jer se tom vrstom trgovine zeli kupiti novac s novcem a plasirani proizvod predstavlja samo neku vrstu posrednika u tom poslu. Medjutim, ima uleme koja smatra da je ovo dozvoljena vrsta trgovine jer ljudi koji su potrebni novca mozda nisu u stanju pozajmiti potrebnu sumu a da im pozajmljivac ne uslovi kamatu i oni smatraju da je ova trgovina u sklopu rijeci Uzvisenog: "...i dozvoljava Allah trgovinu, a zabranjuje kamatu..." (Kur’an, II/275) "O vjernici, zapisite kada jedan od drugog pozajmljujete do odredjenog roka..." (Kur’an, II/282) Osnova u serijatskim medjusobnim trgovinskim odnosima je da su sve vrste trgovine dozvoljene ako ne postoji serijatska zabrana istih, a nama nije poznato da postoji dokaz iz Kur’ana ili sunneta koji zabranjuje ovu vrstu trgovine. Sto se pak tice dokazivanja da je ovo zabranjena vrste trgovine time sto neki smatraju da se njome samo kupuje novac novcem, to nije tacno jer se u trgovini u vecini slucajeva trguje upravo da bi se sa prodajom ogranicenog broja proizvoda ostvario sto veci profit sto je najnormalnija stvar jer svaki trgovac zeli ostvariti dobru zaradu. Beju’ et-tewerruk je kada covjek kupi neki proizvod ciju isplatu uslovljava do odredjenog roka. Nakon toga on je prodao taj isti proizvod nekom drugom i za to dobio gotov novac, a jos uvijek nije isplatio proizvod onom od koga ga je kupio zbog potrebe koju on osjeca za zaradjenim novcem.U ovoj vrsti trgovine nema kamate jer covjek koji je kupio doticni proizvod prodaje isti sasvim drugom covjeku a ne onom od koga je kupio i pored toga sto je njemu ostao duzan. Medjutim, puno je ljudi koji ovu vrstu trgovine ne sprovode na dozvoljeni nacin i prodaju ljudima ono sto nije u njihovom posjedu i tim istim novcem nakon toga kupuju doticni proizvod po nizoj cijeni i dostavljaju ga kupcu koji je vec platio taj isti proizvod. Neki prodaju kupljeni proizvod koji nisu ni iznijeli iz ducana, sto je isto tako Serijatom zabranjeno. Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, je rekao Hakimu b. Hazzamu: "Nemoj prodavati ono sto ne posjedujes! " (Prenosi Tirmizi i Ebu-Davud) Takodjer se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi we sellem, rekao: "Ne dozvoljava se ulaganje (onog sto se ne posjeduje) pa trgovina, i prodaja onoga sto ne posjedujes." (Prenosi Tirmizi) Abdullah b. Omer, radijellahu anhuma, kaze: "Kupovali smo jelo na djuture i nasumce, pa je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, poslao ljude koji su nam rekli da ne prodajemo jelo dok ga ne utovarimo na nase jahalice." (Prenose Buhari i Muslim) Isto tako Ebu-Davud i Darekutni prenose da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi we sellem, zabranio prodaju proizvoda na mjestu prodaje sve dok se taj proizvod ne utovari na jahalici. Iz ovih se hadisa moze zakljuciti da iskrenom muslimanu nije dozvoljeno prodavati proizvode koji nisu u njegovom vlasnistvu sve dok ih ne kupi i ne postanu njegovo vlasnistvo. Trgovcu-muslimanu je duznost odgadjanje prodaje proizvoda sve dok ga ne kupi i ne utovari u svoje vozilo ili bilo koje prevozno sredstvo. Takodjer mozemo zakljuciti da nije dozvoljena prodaja proizvoda koji se nalaze u ducanu sve dok se ne iznesu iz ducana i dok i u vlasnistvo ne preuzme kupac jer ovaj cin predstavlja suprotstavljanje sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi we sellem. Kupoprodaja koja nije u skladu sa Serijatom povodi za sobom puno zla i nereda cije su posljedice u drustvu nesagledive i ciji krajnji rezultat zna samo Allah, dzelle we ‘ala. Da ovdje spomenemo jednu veoma lukavu prevaru zapadnjackih "trgovaca". Naime, kod prodaje auta u Evropi se koristi metod poznat pod imenom liesing, kada se kupljeni auto treba isplacivati u ratama u periodu, na primjer, od pet godina. Ako kupac uspije da isplati auto u dogovorenom periodu, onda taj auto prelazi u njegovo licno vlasnistvo. Medjutim, ako on u tome ne uspije, onda se za cijelo vrijeme isplacivanja on smatra kao da je samo uzeo auto pod najam rent-a-car i pored toga sto u dogovoru stoji da je on taj auto kupio. U biti auto je vlasnistvo prodavaca sve do trenutka isplacivanja zadnje rate koja je navedena u dogovoru. Ali, da pretpostavimo da je doticni kupac isplacivao auto u toku cetiri godina i jedanaest mjeseci. Ako u dvanaestom mjesecu pete godine ne isplati ugovorenu ratu, onda mu se auto oduzima jer se racuna kao da nije isplatio dogovorenu sumu rent-a-cara a ne sumu kupovine auta. Upravo je ovo onaj detalj kojeg islam zabranjuje u kupoprodaji. Danas u Evropi svi kupoprodajni dogovori su bazirani na liesingu i upravo su zbog toga haram jer u sebi sadrze ovu vrstu prevare koja se u islamu itekako smatra kamatom jer je kupac duzan isplacivati i odredjeni postotak viska na vec postojece rate. Upozoravamo muslimane da se klone ove vrste haram-trgovine jer je ona povod Allahove , dzelle sanuhu, srdzbe i neka nas On sacuva ovog zla. Da samo jos spomenemo da se ova vrsta kupoprodaje veoma razlikuje od prodaje koju islam dozvoljava a koja se naziva bej’u et-tedzil. Ako se dvoje ljudi dogovore po pitanju prodaje auta te prodavaoc kaze kupcu: "Ako platis sada, cijena je 10.000 DM, a ako platis kasnije, onda je cijena 11.000 DM." Ova vrsta trgovine ne sadrzi u sebi kamate jer ulema kaze da dodatni iznos od 1.000 DM predstavlja naknadu za period u kome je prodavaoc cekao kupca sa isplatom a i ono sto je najvaznije oni su se za vrijeme potpisivanja ugovora dogovorili o takvom vidu isplate sto nije slucaj sa liesingom, pa makar neki pomislili da je to jedno te isto. I u bej’u et-tedzil nema isplacivanja nikakvog postotnog viska kojeg kupac isplacuje na svakoj rati. Ovaj nacin kupoprodaje dozvoljavaju Ebu-Hanife, Safija, Sewkani i druga islamska ulema. U kamatu spada i isplacivanje viska na kredit kojeg neki ljudi pozajmljuju od banke. O onima koji jedu kamatu Ibn-Abbas, radijellahu anhu, kaze: "Na Sudnjem danu ce biti prozivljeni daveci se!" Od Semure b. Dzunduba, radijellahu nahu, se prenosi da Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rekao: "Jedne sam noci vidio dva covjeka koji su me izveli do svete zemlje. Tako smo hodali sve dok nismo stigli do jedne rijeke od krvi na cijoj je obali stajao jedan covjek sa kamenjem u ruci. U rijeci se nalazio covjek koji je plivajuci pokusavao izaci na obalu, i uvijek kada bi se priblizio obali ovaj drugi bi ga pogodio kamenjem po ustima i ovaj bi se ponovo vratio na sredinu rijeke. I tako se stalno ponavljalo. Upitao sam: "Sta je ovo?" Odgovorili su mi: "Onog kojeg si vidio u rijeci, taj je jeo kamatu." (Prenosi Buhari) Ibn-Abbas, radijellahu anhu, kaze: "Kada se blud i kamata pojave u jednom mjestu, sami su pozvali Allahovu kaznu." (Prenosi Hakim) Ibn-Mes’ud, radijellahu anhu, prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, da je rekao: "Kamata ima sedamdeset i tri ogranka od kojih je najbezazleniji kao da covjek bludnici sa svojom majkom; najgora kamata je ostetiti muslimana u njegovom imetku i njegovoj casti." (Prenosi Hakim) Ebu-Hurejre, radijellahu anhu, kaze: "Doci ce vrijeme kada ce ljudi zaradjivati novac a nece voditi racuna da li je haram ili halal." (Prenosi Buhari)
VRSTE DOZVOLJENIH DUGOVA
1. Da kupac ima potrebe za kupovinom odredjenog proizvoda, ali, u datom trenutku ne posjeduje gotov novac te kupuje proizvod odgadjajuci njegovu isplatu istovremeno prihvatajuci da nakon odredjenog roka isplati doticni proizvod po vecoj cijeni nego sto je njegova cijena u trenutku kupovanja. Ova vrsta kupoprodaje se nalazi u sklopu ajeta: "O vjernici, zapisite kada jedan od drugog pozajmljujete do odredjenog roka..." (Kur’an, II/282)
2. Da kupac kupi proizvod sa isplatom do odredjenog roka i po vecoj cijeni i da isti zeli prodati u nekom drugom mjestu, ili, ako zeli moze pricekati sa prodajom tog proizvoda dok se njegova cijena na pijaci ne poveca (ali, samo u periodu drustvenog blagostanja, a nikako u periodu oskudice jer se to smatra monopolom koji je u islamu haram).
3. Da covjek ima potrebe za novcem i da od nekog pozajmi novac zalagajuci nesto od svoje imovine kao garancija za vracanje duga. Primjer toga su rijeci covjeka onom od koga pozajmljuje: "Daj mi pedeset dinara a ja cu ti isplatiti 200 kq. zita nakon godinu dana." Ovaj nacin zalaganja je dozvoljen i zove se silm. Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, kada je ucinio hidzru u Medinu, zatekao je njene stanovnike kako zalazu svoja imanja (hurme, zito) na godinu ili dvije. Tada im je on rekao: "Ko nesto zalaze, onda neka to ucini garantujuci tezinu i vid, do odredjenog roka."
UPOZORENJE NA OPASNOST OD KAMATNOG POSLOVANJA
Zivimo u vremenu i drustvu u kojima je kamata postala osnovni dio svakog poslovanja. Mediji svakodnevno reklamiraju biznis i finansijska ulaganja koji nemaju prodje bez kamate. Banke pozivaju svoje stedise da ulazu kod njih jer ce zauzvrat dobiti procentualni visak koji predstavlja upravo onu kamatu koju je islam okarakterizirao kao suht (tu spada i mito). Allah, dzelle sanuhu, i Njegov Poslanik sallalahu alejhi we sellem su zabranili suht tj. kamatu. Kamata je veliki grijeh koji ponistava bericet, upropascava imovinu i brise dobra djela covjeka. Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, kaze: "Allah Uzviseni je dobar i ne prima nista drugo osim dobrog. Allah je naredio mu’minima ono sto je naredio poslanicima te je rekao: "O poslanici, dozvoljenim i lijepim jelima se hranite i dobra djela cinite..." (Kur’an, XXIII/51) I kaze Uzviseni: "O vjernici, jedite dozvoljena jela koja smo vam podarili..." (Kur’an, II/172) Nakon toga je Poslanik spomenuo jednog covjeka koji je puno putovao, koji je bio prasnjave i razbarusene kose i koji je rukama podignutih ka nebu govorio: "Moj Gospodaru, moj Gospodaru!" - a hranio se haramom, pio je haram, oblacio se haramom, pa kako da se njegova dova uslisa!? " (Prenosi Muslim) Neka svaki musliman zna da ce pred svojim Gospodarom odgovarati o svom imetku kako ga je zaradio i gdje ga je utrosio. Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, kaze: "Covjek ce na Sudnjem danu stajati sve dok ne bude upitan o cetiri stvari: - kako je iskoristio svoju mladost; - kako je iskoristio svoje godine; - kako je zaradio svoj imetak i gdje ga je utrosio; - i da li je postupao po znanju koje je imao." (Prenose Bezzar i Taberani) Muslimani, znajte da je kamata haram Kur’anom i sunnetom u svim njenim oblicima i profilima. Uzviseni Allah, kaze: "O vi koji vjerujete! Ne jedite kamatu dvostruku, mnogostruku (bezdusni zelenasi ne budite), i Allaha se bojte, jer cete tako postici sto zelite." (Kur’an, III/130) "A ono sta ste dali od kamate da bi porasla u imecima ljudi - pa nece porasti kod Allaha..." (Kur’an, XXX/39) "Oni koji jedu kamatu, nece stajati, izuzev kao sto stane onaj koga od dodira izbezumi sejtan. To zato sto oni kazu: "Zaista je trgovina kao kamata" - i dozvoljava Allah trgovinu, a zabranjuje kamatu. Pa onom kome dodje pouka od Gospodara njegovog te se sustegne, tad je njegovo ono sto je prethodno bilo, a stvar njegova je do Allaha; a oni koji to opet ucine - pa takvi ce biti stanovnici vatre, oni ce u njoj biti vjecno. Unistava Allah kamatu, a unapredjuje sadake. A Allah ne voli nijednog nevjernika, grjesnika." (Kur’an, II/275-276) "O koji vjerujete! Bojte se Allaha i ostavite sto je preostalo od kamate, ako ste vjernici. Ako ne ucinite, eto vam onda, nek znate, - rata od Allaha i Poslanika Njegova! A ako se pokajete, ostace vam glavnice imetaka vasih, necete nikoga ostetiti, niti cete osteceni biti. A ako je (duznik) u nevolji, onda pricekajte dok bude imao; a jos vam je bolje, nek znate, da dug poklonite." (Kur’an, II/275-280) U ovom ajetu se nalazi jasno upozorenje i prijetnja onima koji ne zele odustati od kamate. Nema veceg i goreg grijeha od onog grijeha putem kojeg covjek objavljuje rat Allahu i Njegovom Poslaniku. Prvi muslimani su govorili: "Ko zivi od kamate i ne zeli da od iste odustane, vodja muslimana ce od njega potraziti da se pokaje, a ako odbije, nad njim ce biti izvrsena egzekucija." "... i ostavite sto je preostalo od kamate, ako ste vjernici..." Iz ovog dijela ajeta se vidi da oni koji jedu kamatu nisu pravi vjernici, jer da su to bili i da su se Allaha stvarno bojali i od Njegove kazne strahovali, ne bi ustrajali na kamati. Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, kaze: "Cuvajte se sedam upropastavajucih grijeha! - "Koji su to, Allahov Poslanice? - upitase ashabi. "Pridruzivanje Allahu, pravljenje carolija (sihr), ubistvo, osim kada to pravda zahtjeva, jesti kamatu, jesti imetak sirocadi, bijeg sa bojnog polja i potvora prostitucijom postene zene muslimanke", - odgovori Poslanik, sallallahu alejhi we sellem." (Prenose Buhari i Muslim) Vjerodostojnim predajama se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, prokleo onoga koji uzima kamatu, onoga koji daje kamatu, onoga koji upisuje kamatu i onoga koji posvjedoci kamatnom ugovoru. Iz ovih ajeta i hadisa se vidi da je kamata u islamu zabranjena i da je opasnost koju ona nosi sa sobom veoma velika za drustvo i pojedinca i da svi oni koji se bave kamatom ratuju protiv Allaha i Njegovog Poslanika. Musliman se mora zadovoljiti onim sto mu je Allah dao od opskrbe i treba se kloniti svega sto su Allah i Njegov Poslanik zabranili. Halal je bolji i vise je zastupljen u zivotu covjeka od harama. Ne smijemo pasti pod uticaj banaka koje nam nude lahku zaradu koja nam mozda bude viza ka Allahovoj srdzbi i nezadovoljstvu. Oni koji zaradjuju ne birajuci sredstva i metode preko kojih ce se docepati novca, to su oni koji su zaljubljeni u dunjaluk a srca su njihova prljava i bolesna. Allahu se utjecemo od takvih srca! "Pa neka se pripaze oni koji postupaju suprotno naredjenju Njegovu, da ih iskusenje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne snadje." (Kur’an, XXIV/63)
Nema komentara:
Objavi komentar